Sedmi studeni poseban je datum za sve goranske duše i ljubitelje prirode! Na taj dan, davne 1778. godine, odlukom habsburške carice Marije Terezije, službeno je formiran Processus montanus ili, kako ga mi danas zovemo, Gorski kotar, kao zasebno upravno područje. Sretan rođendan, zeleni bisere!
No vrijedi podsjetiti i na “starijeg brata” ovog rođendana – 10. studenoga 1777. godine, kada je u Mrkoplju održana prva skupština Severinske županije. Tom je prigodom osnovan Brodski kotar, koji je obuhvaćao većinu današnjih goranskih krajeva i bio svojevrsni preteča današnjeg Gorskog kotara. Dvije godine, dva datuma – i jedna priča o nastanku zelenog srca Hrvatske.
U čast ovog dvostrukog slavlja, donosimo pregršt zanimljivosti o kraju bogate povijesti, nevjerojatne prirode i tvrdoglavih, ali plemenitih ljudi.
Povijest, kultura i legende
Rođendan Gorskog kotara: 7. studenog 1778. godine. Carica Marija Terezija formirala je Processus montanus kao treći kotar unutar Severinske županije.
Carica i Ravna Gora: Crkva svete Terezije Avilske u Ravnoj Gori (izgrađena 1770. – 1774.) nastala je uz pomoć iste carice Marije Terezije.
Petar Klepac: Rodom iz Malog Luga (18. st.), ovaj legendarni junak simbol je hrabrosti, snage, otpornosti i plemenitosti goranskog čovjeka.
Prvo ime: Jeste li znali da su Rimljani Gorskom kotaru dali ime Hortus Diabolicus (Đavolji vrt)? Srećom, danas znamo da je on sve samo ne vražji!
Najstarija naselja: Najstarije goransko naselje je Gerovo (prvi spomen 1028. g.), slijede Brod Moravice (1260. g.). Najmlađa su Čabar, Fužine i Skrad (spomenuti tek sredinom 17. st.).
Fužine: Prvi put se spominju 1648. godine, a crkva sv. Antona Padovanskog u Fužinama je najveći sakralni objekt u Gorskom kotaru.
Vrbovsko: Godine 1765. izdvojeno je iz Vojne krajine, a 1785. proglašeno kraljevskim povlaštenim trgovištem s vlastitim magistratom i sudom.
Goranska dobrotvorka: Janet Majnarich (1922.–2011.), Kanađanka goranskog podrijetla, oporučno je ostavila značajnu svotu novca Gradu Delnicama, a Gradska knjižnica Delnice danas nosi njezino ime.
Znanost, sport i geografija
Goranski znanstvenik: Ravnogorac Branimir Marković, fizičar i znanstvenik, zadužio je svoj kraj. Njegovo ime danas nose OŠ u Ravnoj Gori te ulice u Ravnoj Gori i u Rijeci.
Kula, goranski vrh: Najviši planinski vrh u Gorskom kotaru je Kula na Bjelolasici, s impresivnom visinom od 1533 metra.
Kolijevka skijanja: Mrkopalj s ponosom nosi nadimak “kolijevka hrvatskog skijanja”, jer je tamo 1913. godine otvoreno prvo skijalište u Hrvatskoj.
Skijaška prošlost Tršća: Ski klub “Rudnik” u Tršću nekada je imao vlastiti skijaški poligon s vučnicom, rasvjetom za noćno skijanje i sistemom za umjetno zasnježivanje. Danas je tamo popularno sanjkalište.
Najviša točka stanovanja: Begovo Razdolje je najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj, smješteno na impresivnih 1078 metara nadmorske visine.
Priroda, brojke i gastronomija
Prapovijesni tragovi: U spilji Bukovac (na području Mrkoplja/Lokava) pronađeni su šiljak od jelenjeg roga, spaljene životinjske kosti i ostaci ognjišta, što potvrđuje prisutnost pračovjeka u ranom gornjem paleolitiku.
Medun u EU: Goranski medun postao je 39. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji! Kušajte ga, nećete požaliti.
Geografske činjenice (2021.): Gorski kotar obuhvaća površinu od 1.275,57 km², s ukupno 19.032 stanovnika.
Razvojna geografska činjenica (Odluka iz siječnja 2024.)
Prema novoj Odluci Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o razvrstavanju lokalnih samouprava prema stupnju razvijenosti (indeks razvijenosti), Gorski kotar je podijeljen:
Iznadprosječno razvijene JLS (indeks iznad 100):
Fužine (skupina 6)
Delnice (skupina 6)
Skrad (skupina 5)
Ravna Gora (skupina 5)
Ispodprosječno razvijene JLS (potpomognuta područja):
Čabar, Lokve, Mrkopalj (skupina 4)
Vrbovsko (skupina 3)
Brod Moravice (skupina 2)
Ovaj podatak pokazuje značajne regionalne razlike unutar samog Gorskog kotara, gdje su neke jedinice lokalne samouprave (JLS) napredovale (npr. Skrad), dok su druge, poput Čabra i Lokava, ispale iz ranga iznadprosječno razvijenih u odnosu na raniji indeks iz 2017. godine.
Dodatna, dugoročna geografska činjenica koja se ističe u 2024. godini (u kontekstu klimatskih promjena)
Stručnjaci sve više ističu da će Gorski kotar, zbog svoje geografske lokacije, klime i nadmorske visine, postati atraktivnija turistička destinacija tijekom ljetnih mjeseci. Zbog porasta ekstremnih ljetnih vrućina na Mediteranu, planinske regije s ugodnim temperaturama, poput Gorskog kotara, bit će jedni od potencijalnih dobitnika u prilagodbi turizma na klimatske promjene.
Želimo Gorskom kotaru i svim Goranima sretan rođendan i još mnogo godina otpornosti i divlje ljepote!