Naša zemlja uveliko ovisi o turizmu, čak smo i koronu ukidali za vrijeme ljetne turističke sezone. Apartmani se izgrađuju gdje god je to moguće, preuređuju se garaže i štale u stambene objekte. Izgradnja je toliko uzela maha da neprestano niču nove građevine namijenjene masovnom turizmu. Pa tako mjesta s manje od tisuću stanovnika zimi, zažive s nekoliko desetaka tisuća turista preko ljeta. Na sreću, netko je u zemlji shvatio da nam taj masovni turizam generalno donosi više štete nego koristi. Svaki potencijal treba biti praćen planskim i održivim razvojem koji uzima u obzir očuvanje prirodnih resursa, zaštitu okoliša i kulturnu baštinu.
Novi smjerovi u turizmu
Gorski kotar je svoju turističku priču pokrenuo zimskim aktivnostima, ali u trenutnim okolnostima potrebno je potaknuti diversifikaciju turističke ponude Gorskog kotara kako bi se privukli posjetitelji tijekom cijele godine. Povremene manifestacije koje promoviraju proizvode i usluge goranskog kraja začetak su razvoja ruralnog turizma koji bi trebalo razvijati, ali ne stihijski već strategijskim pristupom.
Nekada je Gorski kotar bio poznat po tome da već krajem jeseni padne snijeg i zadrži se sve do proljeća. Postojala su mnogobrojna sanjkališta, nekoliko skijališta, staze za skijaško trčanje i organizirale su se brojne aktivnosti na snijegu. Zbog klimatskih promjena, snijega je u Gorskom kotaru sve manje, nekadašnja skijališta i sanjkališta su zatvorena. Ostala su malobrojna koja teško opstaju. Pokrenuta izgradnja malih sanjkališta, nije zaživjela punim potencijalom jer na sanjkalištima nije planirano umjetno zasnježivanje, a snijega je sve manje.
Pojedini turistički djelatnici su shvatili da je vrijeme za prilagodbu turističke ponude u novim okolnostima i vremenskim uvjetima. Gorski kotar obiluje prekrasnim prirodnim krajolikom koji uključuje planine, šumske površine, jezera, rijeke i netaknutu prirodu. Pokrenut je razvoj ruralnog turizma i aktivnosti na otvorenom poput pješačenja, trčanja, biciklizma, planinarenja, ribolova, promatranja medvjeda,… ali uzimajući u obzir nagle promjene temperature, trebalo bi razmisliti i o razvoju sportskih i rekreacijskih objekata za aktivnosti u zatvorenom prostoru.
Ulaganjem u agroturizam, eko-selo, seoske restorane s lokalnom hranom i tradicionalnim jelima mogu se privući turisti koji traže autentično iskustvo i žele se povezati s lokalnom kulturom i tradicijom bez masovnog turizma koji je već uzeo maha u priobalju. Osim prirodnih ljepota, treba promovirati i kulturnu baštinu, tradiciju i običaje regije te razviti različite oblike turizma poput zdravstvenog, ekološkog turizma, izgradnje spa i wellness centara te drugih aktivnosti prilagođenih interesima posjetitelja.
Suradnja i međusobna podrška ključni za razvoj
Bez podrške i suradnje između državnih institucija, lokalne samouprave, turističkih organizacija i stanovnika Gorskog kotara, uspjeh većih razmjera nije moguć. Partnerski odnosi i međusobna suradnja ključni su za uspješni razvoj ukoliko se želi u potpunosti iskoristiti potencijal i resursi regije na najbolji mogući način. Međusobnom suradnjom moguće je stvoriti održivu ekonomiju koja će donijeti nova radna mjesta i potaknuti lokalno gospodarstvo. Međusobna suradnja mogla bi pokrenuti i jasniju i transparentniju komunikaciju koja je neophodna za kvalitetnu promociju.
U konačnici, razvoj Gorskog kotara zahtjeva dugoročniji pristup koji treba uravnotežiti ekonomski napredak s očuvanjem prirodnih i kulturnih resursa regije. Treba nam turizam, ali ne po svaku cijenu. Gorski kotar može postati prepoznatljiva destinacija, privlačna turistima, ali istovremeno i očuvana za buduće generacije.