Danas, 10. 10. 2026. u 10:00 sati u Sportskoj dvorani u Vrbovskom svoja vrata otvara 22. Bundevijada. To je središnja jesenska manifestacija Gorskog kotara posvećena plodovima jeseni, autohtonim proizvodima i gastronomiji. Tijekom subote i nedjelje Vrbovsko okuplja izlagače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a središnji motiv cijelog vikenda upravo je bundeva.

Početak ove manifestacije seže u jesen 2005. godine, kada je na ulazu u kanjon Kamačnik organizirano prvo jednodnevno okupljanje uzgajivača na inicijativu tadašnjeg ugostitelja Ganija Ramadanija. Zbog velikog interesa posjetitelja, organizaciju je preuzeo Grad Vrbovsko, a događaj je premješten u sportsku dvoranu i proširen na dvodnevni program.

Iako je u prošlosti u goranskim krajevima služila uglavnom kao stočna hrana ili jednostavan pečeni obrok u seoskim pećima, bundeva je danas postala gastronomska namirnica visoke nutritivne vrijednosti. Uz početak manifestacije donosimo provjereni kulinarski vodič kroz najčešće vrste, pravila pripreme i najčešća pitanja o konzumaciji.

Guli li se kora bundeve: Pravila za svaku vrstu

Pitanje treba li guliti koru prije kuhanja ili pečenja ovisi isključivo o botaničkoj sorti bundeve:

  • Hokkaido tikva (Cucurbita maxima): Kora je tanka i termičkom obradom potpuno omekšava. Hokkaido se ne mora guliti. Dovoljno ju je dobro oprati, prepoloviti, izvaditi sjemenke i narezati na kocke za juhu, varivo ili pečenje u pećnici. Kora je bogata vlaknima i beta-karotenom te jelima daje intenzivniju boju.
  • Butternut ili muškatna tikva (Cucurbita moschata): Prepoznatljiva po zvonolikom obliku i svijetloj boji. Njezina kora je jestiva, ali je znatno tvrđa i vlaknastija od kore hokkaido tikve. U pravilu se guli običnim guljačem za povrće prije rezanja na kocke. Ako se peče u pećnici, tikva se može samo uzdužno prepoloviti, ispeći s korom, a mekano meso nakon pečenja jednostavno izvaditi žlicom.
  • Turkinja ili stambolka (Cucurbita maxima): Tradicionalna starinska sorta sivozelene ili rebraste kore i jarko narančastog, čvrstog mesa. Sirova kora je izrazito tvrda i teško se guli nožem. Zbog toga se turkinja tradicionalno reže na veće kriške i peče u pećnici zajedno s korom na 200 Celzijevih stupnjeva. Pečeno meso konzumira se izravno sa kore ili se koristi za izradu pirea i bučnica.
  • Špageti tikva (Cucurbita pepo): Nakon kuhanja ili pečenja u pećnici, njezino meso vilicom se razdvaja na duga vlakna koja teksturom podsjećaju na tjesteninu. Kora ove tikve je tvrda i ne jede se.

Oprez s ukrasnim tikvicama: Prirodni spoj kukurbitacin

Ukrasne tikvice različitih nepravilnih oblika i bradavičastih površina služe isključivo za jesensko dekoriranje prostora i nisu namijenjene prehrani.

Razlog leži u visokoj koncentraciji kukurbitacina. Riječ je o skupini gorkih spojeva koje biljke iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae) prirodno sintetiziraju kao obrambeni mehanizam protiv nametnika i biljojeda. Dok su jestive kulinarske sorte uzgojem selektirane tako da ne sadrže kukurbitacine, ukrasne tikvice i divlji srodnici sadrže ih u toksičnim količinama.

Konzumacija plodova s visokom razinom kukurbitacina uzrokuje toksični sindrom bundeve koji se očituje jakim grčevima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i proljevom. Osnovno pravilo sigurnosti glasi: ako bundeva ili tikvica pri pripremi ili kušanju ima i najmanji gorak okus, jelo se ne smije konzumirati.

Bučino ulje: Hladni začin, a ne ulje za pečenje

Bučino ulje dobiva se prešanjem sjemenki uljne buče golice (Cucurbita pepo var. styriaca). Zbog visokog udjela polinezasićenih masnih kiselina i specifičnih aromatskih spojeva, bučino ulje ima nisku točku dimljenja (oko 140 Celzijevih stupnjeva).

Izlaganjem visokim temperaturama gube se njegova nutritivna svojstva, razvijaju se štetni spojevi i gorke arome. Zato se pravo bučino ulje nikada ne koristi za pečenje, dinstanje ili prženje. Koristi se isključivo kao završni hladni začin: dodaje se u gotove tople juhe neposredno prije posluživanja, prelijeva preko kuhanog graha, krumpira, kupusa ili svježih salata.

Teškaške bundeve: Rezultati u Vrbovskom i hrvatski rekordi

Službeno vaganje bundeva jedna je od prepoznatljivih točaka programa Bundevijade. Za postizanje velikih masa uzgaja se posebna linija sorte Cucurbita maxima poznata kao Atlantic Giant.

Na natjecanjima u Vrbovskom pobjednički primjerci redovito teže oko nekoliko stotina kilograma. Primjerice, na 21. Bundevijadi 2025. godine pobjednička bundeva težila je točno 310 kilograma (uzgajivač Martin Plut iz Slovenije).

Još veće mase u Hrvatskoj redovito se bilježe na natjecanjima u Tovarniku u sklopu Tovarničkog jesenskog festivala. Tamošnji višestruki pobjednik Ivica Ribarić iz Kozarca pobjeđivao je s primjercima od 982,4 kilograma (rekord festivala iz 2023. godine), 809 kilograma (2025. godine) te 382 kilograma (2026. godine). Usporedbe radi, službeni svjetski rekord zabilježen u Guinnessovoj knjizi rekorda iznosi 1247 kilograma (uzgajivač Travis Gienger, Kalifornija, 2023. godine).

22. Bundevijada Vrbovsko

Izložbeni dio manifestacije u Sportskoj dvorani Vrbovsko otvoren je u subotu i nedjelju od 10:00 do 18:00 sati, a ulaz je slobodan.

Detaljan program i satnice provjerite na poveznici ➡️ Bundevijada Vrbovsko 2026: Vodič kroz program, satnicu, koncert i prijave

Izvori podataka i dodatni sadržaj:

Podijeli s prijateljima