Petak bi trebao biti dan za završetak aktivnosti i mir, no ovaj petak donio je oluju koju nisam mogla ignorirati. Prvi sastanak tog dana sazvan je jer sam ja zaključala pristup nadležnoj instituciji u našoj bazi podataka. Nije bilo lako donijeti tu odluku, ali osjećala sam da moram — željela sam osigurati da svaki njihov “upad” bude zabilježen, da se zna tko, što i kada ulazi u naš svijet podataka. Jer transparentnost nije samo riječ, ona je jamac povjerenja i poštenja bez kojih nema pravog zajedništva.
Ta odluka nije plod impulsa ili trenutne frustracije — već duboke, gotovo instinktivne potrebe za redom, pravdom i poštovanjem. Nisam mogla dopustiti da itko misli da je iznad naše ustanove, da može prelaziti granice bez pitanja, bez odgovornosti. Nisam donijela ovu odluku da bih se sukobila, već zato što volim svoj posao, svoj tim i ljude koji vjeruju u ono što gradimo.
Iako sam u tišini sumnjala u sebe, pitajući se jesam li dobro postupila, duboko u sebi znala sam da stojim na pravoj strani. Otvorena sam za razgovore, za argumente — ali tražim istu mjeru poštenja i od drugih. Ako mi moramo bilježiti svaki pristup, neka se bilježi i njihov.
Drugi sastanak donio je trenutak kratkog predaha — susret s bivšom prorektoricom koja nas je pozvala da se zajedno zaustavimo i pozdravimo. Taj trenutak zahvalnosti podsjetio me na važnost zajedništva, ali i na hitnost vremena koje nemam za gubljenje.
Na trećem sastanku, okružena kolegama koji dijele iste brige i stavove, osjetila sam snagu zajedničke borbe za transparentnost. Nismo sami. Naša odlučnost da jasno postavimo pravila nije samo naša — ona je glas svih koji žele poštenje i pravdu.
Danas sam vidjela spuštene glave i strah — ali to nije moj teret. Moj je teret čuvati integritet, stati čvrsto i poštivati granice koje smo zajednički postavili. Svaki dan biram hrabrost — hrabrost koja nadilazi strah i sumnju, koja traži jasnoću i poštenje bez kompromisa.
Nije riječ o tome tko je jači ili tko je u pravu, već o tome da svi zajedno gradimo prostor u kojem vrijede poštovanje, odgovornost i transparentnost. Iako ponekad znači biti glas koji se usudi govoriti, stojim iza svoje odluke. Znam da je to jedini put prema boljem, pravednijem i jačem zajedništvu.
Ovaj petak nije bio lak — ali naučio me koliko je važna hrabrost, odlučnost i jasnoća u trenucima kada je to najpotrebnije. Jer samo kada svi poštujemo pravila, možemo graditi povjerenje i suradnju koja traje.