Zašto Gorani i dalje nemaju pravo na popust na autocestu kroz Gorski kotar

Za sve koji svakodnevno putuju do posla i škole, autocesta kroz Gorski kotar bi trebala biti znatno povoljnija. To nije nikakav luksuz niti put prema vikendici, to je jedina sigurna poveznica sa školama, radnim mjestima i bolnicama u Rijeci. Dnevno prolazi oko 2000 Gorana po autocesti. To nije veliki broj za HAC, a malom čovjeku bi popust puno značio.

Kad vidite ove oblake kao na naslovnoj slici, zar stvarno netko misli da će Goranin koji se vraća s posla iz Rijeke prema Gorskom kotaru, umoran i iscrpljen, skrenuti na „staru cestu” da bi uštedio par eura? Neće, jer nije u turističkoj šetnji – ide kući nakon radnog dana, a nebo samo što se nije sručilo na njega.

Zimi i po nevremenu vožnja starom Lujzijanom preko zaleđenih prijevoja nije izlet, nego svakodnevno probijanje kroz maglu, led, ralice i kolone kamiona. Autocesta A6 tada doslovno znači sigurnost i spašavanje života.

Gorani na autocesti nisu turisti nego radnici i učenici

Kad radnik iz Vrbovskog svakoga mjeseca mora ostaviti HAC-u gotovo 200 eura, onaj iz Ravne Gore i Skrada 150 eura, a iz Delnica preko 120 eura samo da bi otišao na posao u Rijeku, to na kraju godine postane udarac od jedne do dvije cijele plaće! Neke firme plaćaju prijevoz radnicima, ali to su formalni iznosi koji ne pokrivaju stvarne troškove. Stalno se ponavlja izgovor kako bi HAC propao ili kako bi nastale nesnosne gužve kad bi se Goranima omogućio besplatan prolaz. A što kad bi se našlo rješenje povoljno za sve strane?

Službena mjerenja prometa pokazuju da svi Gorani koji putuju prema Rijeci čine tek oko devet posto prometa na toj dionici, a ljeti manje od šest posto! Preko 90% svih vozila koja tutnje prema Kikovici su tranzit i putnici iz Zagreba i Europe prema moru. Gorani ne stvaraju gužve, niti bi se njihovim rasterećenjem na blagajni HAC-a previše promijenilo.

Kako su to riješili vani, a kako već imamo u Hrvatskoj?

Često se čuje opravdanje: „Ne da nam Europska unija, zakoni brane popuste!” No, kad se pogledaju stvarne činjenice i europski primjeri, vidi se da Europa takva rješenja ne samo da dopušta, nego ih i sama primjenjuje:

• Austrijanci u Alpama (Brenner): Na teškom planinskom prijelazu autoceste A13 turisti za jedan jedini prolaz plaćaju 12,50 eura. Ali lokalni stanovnici okolnih općina koji putuju u Innsbruck na posao ili u bolnicu imaju posebnu propusnicu i za istih tih 12,50 eura voze se neograničeno cijelu godinu!
• Francuzi na svojim autocestama: Najveći francuski koncesionari nude model točno za ljude koji iz provincije putuju na posao u veće gradove. Čim u mjesecu napravite 20 vožnji (odnosno 10 povratnih putovanja), automatski dobivate 30% popusta na cjelokupnu cestarinu.
• Njemački slučaj: Njemačka je na sudu pala zato što je pokušala uvesti vinjete za cijelu državu, ali tako da cestarinu plate samo stranci. To je bila diskriminacija. No, regionalne olakšice za planinska i rijetko naseljena područja Sud EU nikada nije zabranio.
• Hrvatski primjeri (Krk i Biokovo): Pa i naša Vlada je već dvaput napravila upravo ono što traže Gorani! Ukinuta je mostarina za Krčki most, a ukinuta je i naplata kroz tunel Sveti Ilija kroz Biokovo kako bi se pomoglo ljudima u Imotskoj krajini. Ako se moglo pomoći otoku Krku i Zagori, zašto je jedino Goraninu nametnut porez na dolazak u vlastito županijsko središte?

PROČITAJTE I OVO 📌Zašto čabarski kraj nema pravo na osnovni civilizacijski minimum i kontinuiranu pitku vodu: Gradonačelnik za HRT: Fekalije poniru ravno u izvor Čabranke!

Za one koji žele znati više: Autocesta kroz Gorski kotar i službene brojke prometa

Za sve koji žele vidjeti točne podatke bez politiziranja, donosimo službene podatke iz Službene publikacije Hrvatskih cesta (2025.).

(PGDP = Prosječni godišnji dnevni promet; PLDP = Prosječni ljetni dnevni promet u srpnju i kolovozu).

Prometna analiza migracije prema Rijeci: Koliki je udio Gorana?

Kako se promet kumulira prema Rijeci na autocesti A6 kroz cijelu godinu (PGDP):

• Na ulazu u Gorski kotar kod Bosiljeva 2 prolazi 18.788 vozila dnevno.
• Na čvoru Vrbovsko uključuje se 427 vozila dnevno.
• Na čvoru Ravna Gora (i Skrad) uključuje se novih 145 vozila dnevno.
• Na čvoru Delnice uključuje se čak 1.256 vozila dnevno!
• Na čvoru Vrata (Fužine i Lokve) uključuje se još 81 vozilo dnevno.

Razlika između prometa na ulazu u Gorski kotar kod Bosiljeva 2 i prometa na mjernom mjestu Vrata iznosi 1.909 vozila dnevno. Taj se promet može promatrati kao približan pokazatelj vozila koja se uključuju na autocestu unutar promatrane goranske dionice.

U odnosu na ukupnih 20.697 vozila dnevno na mjernom mjestu Vrata, ta razlika iznosi oko 9,2 posto. U ljetnoj sezoni taj udio pada na ispod 6%. Preko 90% prometa koji puni blagajnu HAC-a je međugradski i međunarodni tranzit.

Matematički izračun prometa unutar Gorskog kotara

Usporedbom susjednih brojačkih mjesta dobivamo točan diferencijal prometa između samih goranskih mjesta:

1. Dionica Vrbovsko – Ravna Gora:
   • Godišnji prosjek: $=$ svega 145 vozila dnevno (tek 0,75% prometa dionice).
   • Ljetni prosjek: $=$ samo 27 vozila dnevno (nevjerojatnih 0,09% prometa).
   • Zaključak: Preko 99,2% prometa na ovom dijelu autoceste je tranzit koji nema veze s lokalnim kretanjem.
2. Dionica Delnice – Vrata (Fužine):
   • Godišnji prosjek: $=$ samo 81 vozilo dnevno (0,39% prometa).
   • Ljetni prosjek: $=$ samo 66 vozila dnevno (0,20% prometa).
3. Dokaz tranzita na čvoru Oštrovica:
   Ljeti na čvoru Vrata prolazi 32.250 vozila, a na Oštrovici taj broj pada na 22.035. Razlika od čak 10.215 vozila dnevno (odnosno 31,7% cjelokupnog ljetnog prometa) silazi s autoceste prema Krčkom mostu i Crikveničkoj rivijeri.
4. Financijski utjecaj na HAC:
   U cijelom Gorskom kotaru živi tek oko 19.000 stanovnika s oko 9.000 registriranih automobila. Dnevnih radnika-migranata prema Rijeci je oko 1.500. Ukupan prihod koji HAC godišnje ubere od goranskih vozača procjenjuje se na oko 1,2 do 1,5 milijuna eura prema službenom cjeniku HAC-a.
   Uz ukupne godišnje prihode HAC-a od cestarina veće od 500 milijuna eura, povlastica za Gorane predstavlja tek 0,3% prihoda HAC-a.

Europski pravni okvir: Direktiva 2022/362 i članak 7. stavak 6.

Službeni europski propis koji uređuje naplatu cesta je Direktiva (EU) 2022/362 Europskog parlamenta i Vijeća (Eurovignette).

Ključni dijelovi direktive jasno idu u prilog Gorskom kotaru:

• Članak 7. stavak 6. (Izuzeća za rijetko naseljena područja):
  Izričito navodi da države članice mogu uvesti snižene cestarine ili u potpunosti isključiti određene dionice iz naplate, „osobito gdje je intenzitet prometa nizak u rijetko naseljenim područjima”. Gorski kotar ima gustoću manju od 15 stanovnika (DZS iz 2021.) po kvadratnom kilometru i lokalni promet od svega 81 do 145 vozila dnevno, čime 100% udovoljava europskom kriteriju.
• Članak 7.g (Popusti za učestale korisnike):
  Dopušta sustave popusta za osobna vozila koja redovito koriste infrastrukturu za odlazak na posao (commuters).
• Članak 7. stavak 5. (Zabrana diskriminacije):
  Zabranjuje diskriminaciju na temelju državljanstva ili registarskih tablica, ali ne brani tarifne povlastice za specifične regionalne koridore i učestale korisnike.

Detaljan uvid u europske modele: Austrija, Francuska i Njemačka

Europska praksa pruža jasne modele kako se ovo pitanje rješava u praksi:

1. Austrija (ASFINAG Brenner A13):
   • Službeni cjenik: ASFINAG — Naplata cestarine (Streckenmaut)
   • Obrazac i uvjeti: ASFINAG Mautordnung Anhang 3d: Antrag Anrainerkarte A 13
   • Model: Dok prolaznik plaća 12,50 eura za jednu vožnju, stanovnici općina uz planinski koridor (Ellbögen, Gries am Brenner, Matrei, Steinach itd.) uz potvrdu o prebivalištu kupuju Anrainerkarte za 12,50 eura za cijelu godinu neograničeno.
2. Francuska (VINCI Autoroutes — Ulys Spécial 30):
   • Službena stranica: Ulys by VINCI Autoroutes — Abonnement Spécial 30
   • Službeni popisi odobrenih dionica: Mreža ASF PDF, Mreža Escota PDF i Mreža Cofiroute PDF
   • Model: Korisnik bira svoju relaciju kuća–posao-kuća. Čim u mjesecu ostvari minimalno 20 prolazaka (10 radnih dana u oba smjera, do najviše 46), ostvaruje 30% popusta na cjelokupnu cestarinu.
3. Njemački slučaj pred Sudom EU (Predmet C-591/17):
   • Službena presuda: Curia — Presuda Suda EU C-591/17 od 18. lipnja 2019.
   • Zašto je zakon pao: Njemačka je 2015. donijela zakon o vinjetama, ali je istog dana donijela zakon kojim svim vlasnicima njemačkih registracija smanjuje porez na auto točno za cijenu vinjete. Sud EU je 2019. presudio da se radi o prikrivenoj diskriminaciji jer su trošak cestarine de facto snosili isključivo stranci. To nema nikakve veze s regionalnim olakšicama za planinske stanovnike.

Zašto je francuski model (popust za učestale korisnike) jedno od realnih rješenje?

Zahtjev za „potpuno besplatnom autocestom na temelju prebivališta” politički zvuči primamljivo, ali u praksi državi daje savršen alibi za odbijanje. Pozivajući se na zabranu diskriminacije u EU i opasnost od lančanih zahtjeva iz Like i Slavonije, nadležni taj prijedlog godinama drže u ladici.

Rješenje koje ruši sve izgovore HAC-a i Ministarstva prometa već godinama uspješno funkcionira u Francuskoj (model koncesionara VINCI — Ulys Spécial 30). Umjesto podjele po adresi na osobnoj iskaznici, popust se veže isključivo uz učestalost korištenja određene rute.

Evo zašto je taj model idealan kompromis:

Potpuno je usklađen s pravom EU (Članak 7.g Direktive 2022/362):

Europska unija strogo brani davanje povlastica samo zato što netko ima lokalnu registraciju ili prebivalište, jer to smatra diskriminacijom. No, Direktiva o eurovinjeti izričito dopušta i potiče tarifne popuste za učestale korisnike (commuters). Prema francuskom modelu, svatko tko u mjesecu ostvari minimalno 20 prolazaka na odabranoj relaciji automatski ostvaruje znatan popust (u Francuskoj od 30% naviše, a za planinska područja mogao bi iznositi i 50–60%). Formalno, pravo ima svatko, ali u praksi ga koriste isključivo lokalni radnici i studenti.

Ruši strah države od „fiktivnih prebivališta”:

Kada bi se uveo besplatan prolaz na temelju prebivališta, došlo bi do masovnih fiktivnih prijava u vikendicama Gorskog kotara kako bi se izbjeglo plaćanje cestarine. U francuskom modelu prevara je nemoguća — popust dobivate tek kada stvarno odvozite 20 vožnji mjesečno. To je 10 odlazaka u jednom smjeru što zadovoljava i radnike koji rade 12-12-24. Vikendaš koji dođe dvaput mjesečno plaća punu cijenu, a radnik koji putuje svaki ili svaki drugi radni dan dobiva maksimalnu olakšicu.

Uklanja strah od „domino efekta” prema drugim regijama:

Vlada odbija besplatnu autocestu jer bi sutra besplatnu A1 tražili Ličani, a A3 Slavonci. Uvođenjem objektivnog kriterija učestalosti (commuter pretplata), stvara se sustavan prometni model koji vrijedi po istim pravilima za svakoga tko svakodnevno putuje na posao bilo gdje u Hrvatskoj, čime se izbjegava političko optuživanje za favoriziranje jedne regije.

Financijski održivo za HAC (Bolje stabilan manji prihod nego prazna autocesta):

Za razliku od nultog prihoda, ovim modelom HAC ne gubi sve. Goranski radnik umjesto 150 do 200 eura mjesečno plaća održivih 50 do 70 eura. HAC time zadržava zajamčen, stabilan mjesečni prihod od lokalnog stanovništva, a radnik dobiva podnošljiv trošak i sigurnost autoceste zimi, umjesto da zbog uštede riskira život na zaleđenoj staroj cesti.

Savršeno se uklapa u novi sustav naplate u Hrvatskoj:

S obzirom na to da Hrvatska uvodi moderni sustav slobodnog protoka prometa (elektronička naplata bez zaustavljanja na kućicama putem ENC-a i očitavanja tablica), tehnička primjena ovog modela je trivijalna. Sustav softverski prepoznaje broj prolaza u obračunskom mjesecu i automatski obračunava popust.

Zaključak: Gorskom kotaru ne trebaju nerealna predizborna obećanja o „nula eura” koja padaju na prvom ustavnom ili europskom sudu. Treba mu model koji dokazano funkcionira u srcu Europske unije.

Izjava o izvoru i ponovnoj uporabi podataka

Izjava o izvoru informacija:
Ovaj članak sadrži podatke iz službene publikacije tijela javne vlasti „Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske 2024. – 2025.” (Hrvatske ceste d.o.o. / Hrvatske autoceste d.o.o.) u skladu s Otvorenom dozvolom Republike Hrvatske (Narodne novine br. 67/2017, članak 1577).
Izvorni skup podataka dostupan je na mrežnim stranicama: Hrvatske Ceste — Brojenje prometa.
Napomena sukladno točki III. Otvorene dozvole: Izračune razlika u prometu između goranskih čvorova i usporedbu s ukupnim prihodima izradila je autorica na temelju službenih sirovih podataka. Ova analiza ne predstavlja službeno stajalište tijela koje je izradilo izvorni skup podataka.

 Cura s Vežice